Više od 800 proizvođača u Međimurju bavi se uzgojem krumpira, a najznačajniji tržišni proizvođači okupili su se 2000. godine u Udruzi međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira koja kontinuirano radi na razvijanju i unaprjeđivanju poljoprivredne proizvodnje, zaštiti i razvoju gospodarskih, socijalnih, kulturnih i ekoloških interesa proizvođača krumpira.
S obzirom na nedavne zloupotrebe i lažno reklamiranje krumpira pod nazivom međimurski krumpir, Međimurska županija pokrenula je inicijativu s ciljem zaštite jednog od najprepoznatljivijih međimurskih  poljoprivrednih proizvoda. „Kroz desetak dana pripremili smo teren kako bi robna marka zaživjela te je to bio jedini logičan korak konkretne zaštite međimurskog krumpira, njegovih proizvođača, ali i potrošača čije povjerenje moramo povratiti.“, istaknuo je pročelnik Upravnog odjela za gospodarske djelatnosti Darko Radanović na konferenciji za medije tijekom koje je potpisan Ugovor o korištenju čime su ovlasti za provođenje sustava robne marke „Međimurski kalamper“ dodijeljena Udruzi međimurskih proizvođača merkantilnog krumpira.
Župan Posavec: „Međimurski krumpir zahvaljujući svojoj kvaliteti zaslužuje kvalitetno brendiranje“

„Na oko 2500 hektara međimurskih polja godišnje se proizvede oko 60 000 tona krumpira što je dostatno za otprilike 70% potreba hrvatskih potrošača, a zahvaljujući svojoj kvaliteti međimurski krumpir postao je zaštitni znak poljoprivredne proizvodnje naše Županije. Hrvatsko domaćinstvo godišnje pojede 40 kilograma krumpira u prosjeku te je ovaj proizvod već davno trebalo ozbiljnije zaštiti od strane države, no uzeli smo stvari u svoje ruke. Robna marka „Međimurski kalamper“ u procesu je zaštite pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo, a pravo na korištenje robne marke međimurskog krumpira dajemo onima koji se najviše bore i najzaslužniji su da je međimurski krumpir brend naše županije – proizvođačima merkantilnog krumpira.“, rekao je župan Međimurske županije Matija Posavec te dodao da je bilo krajnje vrijeme da međimurski krumpir počnemo kvalitetno brendirati na način na koji to zaslužuje zahvaljujući svojoj kvaliteti.
Krumpir s oznakom robne marke „Međimurski kalamper“ je zreli gomolj biljke krumpira namijenjen ljudskoj prehrani, a proizveden je na području Međimurske županije, sadnjom sjemena sorti upisanih u važeću Sortnu listu Republike Hrvatske. Postupak zaštite žiga za robnu marku „Međimurski kalamper“ pokrenula je Međimurska županija pri Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo te je žigom međimurski krumpir razlikovan od ostalih proizvoda u gospodarskom prometu.
Ugovor je sa županom Posavcem potpisao predsjednik Udruge Damir Mesarić koji je kazao: „Imamo visokokvalitetan krumpir, a možemo se pohvaliti da smo lideri u proizvodnji krumpira u Hrvatskoj i samim time logična je zaštita međimurskog krumpira. Već dvanaestak godina radimo na tome, no tek sada, zahvaljujući potpori Međimurske županije, imamo kontrolu nad proizvodnjom i tržištem te vjerujemo da će jedan od rezultata biti i bolja cijena krumpira.“ Udruga će moći dodjeljivati oznake robne marke proizvođačima koji zadovoljavaju uvjete propisane Pravilnikom o proizvodnji, nadzoru i korištenju robne marke „Međimurski kalamper“.
Područje u Međimurju na kojem se najintenzivnije proizvodi krumpir je općina Belica, gdje je krumpir hranitelj velikog broja obitelji te je postao i simbol mjesta. Posebno je na to ponosan načelnik Općine Belica Zvonimir Taradi koji je iskoristio priliku i županu Posavcu poklonio prvu repliku spomenika krumpiru. Proizvođači krumpira imaju konkretnu potporu lokalnih institucija kroz dva projekta koje sufinanciraju Općina Belica i Međimurska županija, a to su projekti kontrole plodnosti tla i projekt kalcizacije tla kojima se utječe na povećanje konkurentnosti poljoprivrednih proizvođača, smanjuju troškovi proizvodnje, kao i ekološko opterećenje. Dodjela prava korištenja robne marke još jedan je korak Međimurske županije u podupiranju svih oblika poljoprivredne proizvodnje, posebice onih u kojima je Međimurje najkonkurentnije.

O Krumpiru

“U malom mjestu Belica, nedaleko od Čakovca, 2007. godine odlučili su da je posebno priznanje zaslužio skroman, sladak i običan, a za njihove živote važan saveznik. Svoj spomenik tako je ovdje dobio – krumpir.

Ironično, upravo je odavanje počasti „običnoj“ stvari ono što ovaj spomenik čini neobičnim. Koga put nanese u Belicu, zastane ispred njega, nasmiješi se i vadi mobitel da fotografira. Pa, saznajmo koju to priču priča najpopularnija namirnica Belice.

Kad se tek pojavio, zvali su ga kruhom za sirotinju jer je visoke hranjive vrijednosti s dobrim omjerom ugljikohidrata, proteina i vitamina. U Europu je stigao u 16. stoljeću, a koliko je zapravo važan u prehrani, podsjeća tužna irska epizoda iz 1845. godine. Tada su zbog zaraze krumpira nastupile nestašica hrane i velika irska glad koja je odnijela oko milijun života.

Vjeruje se kako je u Međimurje krumpir stigao prije 19. stoljeća, a s vremenom se baš Belica istaknula u proizvodnji nekoliko vrsta – „črlenog“, plavog, žutog, ali i novih sorti koje se iskušavaju iz godine u godinu.

Možda nismo ni svjesni toga koliko je značajna grbava loptica koju držimo u špajzama. U narodu su se krumpir i krumpirov sok stoljećima koristili kao pomoćno sredstvo protiv reumatizma, upale zglobova, glavobolje, visokog krvnog tlaka… (Sjećate li se onih groznih hladnih krumpira u čarapama kojima su nam mame liječile temperaturu?)

Koliko je krumpir važan za Međimurje i Belicu, svjedoči podatak da se od gotovo tri tisuće hektara polja krumpira gotovo polovica nalazi u Belici. Podizanje spomenika također je i zahvala mnogobrojnim domaćim proizvođačima krumpira.

Godinu dana nakon otkrivanja spomenika UN je proglasio 2008. godinu – godinom krumpira. Bio je to povod za slavlje u Belici koji je sjeo kao kečap na krumpiriće.

No nije sve stalo samo na spomeniku. U Belici je krumpir dobio i svoju himnu, mjesto na općinskom grbu te festival koji se održava svake godine u drugoj polovici kolovoza ili početkom rujna.

Tako se njeguju stari recepti po kojima možete napraviti krumpirov kruh, kiflice, musaku, krokete, palačinke, slavnu krumpirušu, pa čak i knedle, pizzu ili tortu od krumpira.

Kako to sve izgleda, možete otkriti i degustirati na festivalu. I ne zaboravite se fotkati sa spomenikom. 😉 Živjeli krumpiri!”